Trg kardinala Alojzija Stepinca u Jastrebarskom
Autori: Damir Krajnik, Lea Petrović Krajnik
Trg je projektiran tako da se arhitektonski i urbanistički maksimalno prilagođava okolnom ambijentu te istovremeno oblikuje nov prepoznatljivi element gradskog identiteta (znak u prostoru koji se doživljava kako iz vizure automobila i pješaka s glavne gradske ulice tako i iz pješačke vizure prostora ispred ulaza u crkvu sv. Nikole).
S obzirom na kontinuirani nagib postojećeg terena, koncept trga temelji se na oblikovanju kaskada – platoa na različitim visinskim kotama, povezanima pješačkom rampom. Plato na najvišoj koti služi kao ulazni podest na koji se prilazi (stubama) s nogostupa Ulice braće Kazić te u nivou s nogostupa Trga Alojzija Stepinca. S ovog se platoa vizura usmjerava niz kaskade do najnižeg podesta.
Najviši i najniži plato trga povezani su rampom čiji podesti prate visinu kaskada s klupama za sjedenje i odmor te zatravljenim plohama, a koje su također vizualno usmjerene prema najnižem platou. Najniži plato površinom je najveći te je predviđen kao glavni prostor na kojem se zadržavaju ljudi (prije i poslije mise, održavanje mise na otvorenom i sl.).
Na njegovu jugozapadnom dijelu predviđena je izvedba niskog podesta za smještaj skulpture ili postavu oltara za misu na otvorenom, dok se na južnom dijelu stubama povezuje s kolnim prilazom župnom dvoru da bi se ostvarile najpovoljnije pješačke veze i tokovi u širem prostoru grada. Raster kaskada proizišao je (osim iz prilagodbe visinskim kotama postojećeg terena) iz geometrije drvoreda uz Ulicu braće Kazić, pri čemu trake koje razdvajaju pojedine nivoe kaskada prate pozicije postojećih stabala uklapajući se u geometriju zatečenog ambijenta.
Materijalizacija se temelji na inženjerskom pristupu, racionalnom i usklađenom kolažiranju materijala te na primjeni različitih konstrukcija iz čega se jasno može odčitati veza s kolegijem Primjena materijala i konstrukcija u perivojnoj arhitekturi u okviru Kabineta za pejzažnu arhitekturu Katedre za urbanizam.
S obzirom na kontinuirani nagib postojećeg terena, koncept trga temelji se na oblikovanju kaskada – platoa na različitim visinskim kotama, povezanima pješačkom rampom. Plato na najvišoj koti služi kao ulazni podest na koji se prilazi (stubama) s nogostupa Ulice braće Kazić te u nivou s nogostupa Trga Alojzija Stepinca. S ovog se platoa vizura usmjerava niz kaskade do najnižeg podesta.
Najviši i najniži plato trga povezani su rampom čiji podesti prate visinu kaskada s klupama za sjedenje i odmor te zatravljenim plohama, a koje su također vizualno usmjerene prema najnižem platou. Najniži plato površinom je najveći te je predviđen kao glavni prostor na kojem se zadržavaju ljudi (prije i poslije mise, održavanje mise na otvorenom i sl.).
Na njegovu jugozapadnom dijelu predviđena je izvedba niskog podesta za smještaj skulpture ili postavu oltara za misu na otvorenom, dok se na južnom dijelu stubama povezuje s kolnim prilazom župnom dvoru da bi se ostvarile najpovoljnije pješačke veze i tokovi u širem prostoru grada. Raster kaskada proizišao je (osim iz prilagodbe visinskim kotama postojećeg terena) iz geometrije drvoreda uz Ulicu braće Kazić, pri čemu trake koje razdvajaju pojedine nivoe kaskada prate pozicije postojećih stabala uklapajući se u geometriju zatečenog ambijenta.
Materijalizacija se temelji na inženjerskom pristupu, racionalnom i usklađenom kolažiranju materijala te na primjeni različitih konstrukcija iz čega se jasno može odčitati veza s kolegijem Primjena materijala i konstrukcija u perivojnoj arhitekturi u okviru Kabineta za pejzažnu arhitekturu Katedre za urbanizam.