Sćedro – Otok medijator – Strategija razvoja otoka Šćedra u kontekstu otoka Hvara
Autor: Josipa Slaviček
Diplomska radionica
Otok Šćedro je površine 8,37 km2 i ukupne obalne crte 26,135 km. Orijentacija Šćedra je
izrazito istok-zapad. Najveća duljina otoka je između rta Maestro i rta Široko te iznosi 6,5km,
dok je najveća širina 2,5km. Ukupna površina otoka procijenjena je na 900 ha. Šćedro broji
preko 50 uvala koje su orijentirane na svaku stranu svijeta i radi toga za svaki smjer vjetra, na
Šćedru postoji uvala koja je u tom trenutku sigurna za pristajanje.
Topografija Šćedra, koji je u odnosu na okolne otoke zapravo malen i nizak otok, je u najmanju
ruku zanimljiva. Teren se uzdiže prema zapadu većom visinom, a od najviših vrhova se
ističu Zelenikova glava (113m) te Mala Glava (107m). Prema istoku se također teren uzdiže,
ali u manjoj mjeri, pa možemo izdvojiti jedino značajnije brdo Bičac (80m), obraslo gustom
šumom i do kojeg je teže doći.
Otok Šćedro je kroz cijelu povijest imao podjelu zemljišta na način specifičan razdoblju u kojem
se nalazio, ali najveća i najvidljivija podjela se dogodila u razdoblju 18. stoljeća kada su
ljudi počeli osnivati stalna naselja. Podjela se radila suhozidima koji se preklapaju sa službenom
podjelom čestica. Službena katastarska podloga je nastala s obzirom na zateknuto stanje.
80% otoka pripada Hrvatskim šumama budući da je većina otoka bila neizgrađena, a važnost
krajolika otoka je prepoznata još 70.-ih godina, pa se na takav način odlučilo održavati njegovo
stanje. Središnji dio otoka je vidljivo bio najrazvijeniji i možemo izbrojati oko 70-ak čestica
u privatnom vlasništvu, dok svaka čestica uobičajeno ima po više vlasnika. Tako na primjer
čestica na kojoj se nalazi samostanski kompleks dijeli oko 100 različitih vlasnika. Takva podjela
vlasništva danas otoku stvara problem u daljnjem razvoju, budući da rješavanje imovinsko
pravnih pitanja zahtijeva dugo godina, a takva pitanja bi se mogla riješiti najlakšim putem
kada bi ljudi koji posjeduju čestice ili dijelove čestica bili upućeni i svjesni.
Klima otoka Šćedro mogla bi se klasificirati kao izrazito mediteranska, tj. klima s vrućim i
suhim ljetima te blagim i kišnim zimama. Oborina je najmanje za vrijeme srpnja, a najviše
u zimskim mjesecima No budući da je topografija Šćedra manja od Hvara, količina rose koja
se sakuplja u središnjem dijelu otoka omogućuje uzgoj poljoprivrednih proizvoda, unatoč
sušnim razdobljima. Godišnji raspored temperatura je u suprotnosti s godišnjom raspodjelom
oborina. Maksimalne prosječne temperature zraka su tokom ljeta, točnije u kolovozu,
dok su minimalne u veljači. vrijednosti prostora koji posjeduju. S druge strane, Hrvatske
šume kao organizacija ne vode dovoljno računa o otoku budući da možemo reći da organizacija
većinski posjeduje područje otoka. Komunikacija sa organizacijama za daljnji razvitak
otoka taokđer usporava proces i traži puno uloženog vremena za ostvarivanje željenih ciljeva
uređenja otoka Šćedra.
izrazito istok-zapad. Najveća duljina otoka je između rta Maestro i rta Široko te iznosi 6,5km,
dok je najveća širina 2,5km. Ukupna površina otoka procijenjena je na 900 ha. Šćedro broji
preko 50 uvala koje su orijentirane na svaku stranu svijeta i radi toga za svaki smjer vjetra, na
Šćedru postoji uvala koja je u tom trenutku sigurna za pristajanje.
Topografija Šćedra, koji je u odnosu na okolne otoke zapravo malen i nizak otok, je u najmanju
ruku zanimljiva. Teren se uzdiže prema zapadu većom visinom, a od najviših vrhova se
ističu Zelenikova glava (113m) te Mala Glava (107m). Prema istoku se također teren uzdiže,
ali u manjoj mjeri, pa možemo izdvojiti jedino značajnije brdo Bičac (80m), obraslo gustom
šumom i do kojeg je teže doći.
Otok Šćedro je kroz cijelu povijest imao podjelu zemljišta na način specifičan razdoblju u kojem
se nalazio, ali najveća i najvidljivija podjela se dogodila u razdoblju 18. stoljeća kada su
ljudi počeli osnivati stalna naselja. Podjela se radila suhozidima koji se preklapaju sa službenom
podjelom čestica. Službena katastarska podloga je nastala s obzirom na zateknuto stanje.
80% otoka pripada Hrvatskim šumama budući da je većina otoka bila neizgrađena, a važnost
krajolika otoka je prepoznata još 70.-ih godina, pa se na takav način odlučilo održavati njegovo
stanje. Središnji dio otoka je vidljivo bio najrazvijeniji i možemo izbrojati oko 70-ak čestica
u privatnom vlasništvu, dok svaka čestica uobičajeno ima po više vlasnika. Tako na primjer
čestica na kojoj se nalazi samostanski kompleks dijeli oko 100 različitih vlasnika. Takva podjela
vlasništva danas otoku stvara problem u daljnjem razvoju, budući da rješavanje imovinsko
pravnih pitanja zahtijeva dugo godina, a takva pitanja bi se mogla riješiti najlakšim putem
kada bi ljudi koji posjeduju čestice ili dijelove čestica bili upućeni i svjesni.
Klima otoka Šćedro mogla bi se klasificirati kao izrazito mediteranska, tj. klima s vrućim i
suhim ljetima te blagim i kišnim zimama. Oborina je najmanje za vrijeme srpnja, a najviše
u zimskim mjesecima No budući da je topografija Šćedra manja od Hvara, količina rose koja
se sakuplja u središnjem dijelu otoka omogućuje uzgoj poljoprivrednih proizvoda, unatoč
sušnim razdobljima. Godišnji raspored temperatura je u suprotnosti s godišnjom raspodjelom
oborina. Maksimalne prosječne temperature zraka su tokom ljeta, točnije u kolovozu,
dok su minimalne u veljači. vrijednosti prostora koji posjeduju. S druge strane, Hrvatske
šume kao organizacija ne vode dovoljno računa o otoku budući da možemo reći da organizacija
većinski posjeduje područje otoka. Komunikacija sa organizacijama za daljnji razvitak
otoka taokđer usporava proces i traži puno uloženog vremena za ostvarivanje željenih ciljeva
uređenja otoka Šćedra.
