Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo

Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo cjelovito obuhvaća inženjerska polazišta arhitektonske profesije koju čini tehnika kao središnji alat u procesu izgradnje prostora. Katedra se od ostalih katedri izdvaja po interdisciplinarnom sastavu i pristupu, povezujući područje arhitektonske prakse s integriranim područjima drugih tehničkih disciplina. Studenti na Katedri usvajaju elementarna znanja o materijalima, tehnikama i procesima građenja, stvaraju nove alate u projektiranju i izvedbi, te šire vlastite uvide o arhitekturi kao stvarnom artefaktu. Osnovna namjera podučavanja različitih tehničkih kolegija je razumijevanje, međusobno usklađivanje i korištenje specifičnih stručnih znanja iz drugih disciplina u procesu arhitektonskog projektiranja.

Tijekom prošlosti katedra je mijenjala nazive, broj kabineta i kolegija. Danas na njoj djeluje tridesetak matičnih nastavnika od kojih trećinu čine stručnjaci iz intedisciplinarnih područja, te pokriva približno trećinu ukupnog nastavnog programa studija arhitekture. Katedra se sastoji od pet kabineta, dva iz područja arhitektonske prakse - Kabinet za arhitektonske konstrukcije, fiziku zgrade, materijale i tehnologiju građenja i Kabinet za upravljanje projektima i organizacijom građenja, dva iz integriranih disciplina - Kabinet za nosive konstrukcije i Kabinet za instalacije zgrada, te jedan iz područja fundamentalnih znanja - Kabinet za matematiku, nacrtnu geometriju i perspektivu.
Predstojnica katedre je prof.dr.sc. Iva Muraj (od 2022.) koja je tu funkciju naslijedila od svojih prethodnika od osnutka Tehničke visoke škole 1919. godine; prof. Karlo Gentzkow, utemeljitelj katedre (do 1927.); prof. Zvonimir Vrkljan (s prekidima 1937.-72.), prof. Eugen Erlih (1972.-75.), prof. Stanko Bakrač (od 1959. s prekidima, te 1975.-76.), prof.dr.sc. Josip Jelovac (1976.-78., 1981.-83.), prof.dr.sc. Erika Kramer (1978.-81.), prof.dr.sc. Vojko Korać (1983.-85.), prof.dr.sc. Edo Šmidihen (1985.-87.), prof.dr.sc. Đuro Mirković (1987.- 2003.), prof. dr.sc. Jasenka Bertol-Vrček (2003.-2011.) i doc.art. Mateo Biluš (2011.-2022.).

U okviru svih kolegija Katedre složeni se proces projektiranja, od apstraktne zamisli do arhitektonske realizacije, razlaže na sastavne dijelove i sustavno tumači, te pojašnjava uloga arhitekta u usklađenju niza zasebnih uvjeta i nužnom međusobnom povezivanju mnoštva učesnika, područja i disciplina u cjeloviti prostorni konstrukt.
U edukaciji kroz rad na vježbama, potiče se projektni pristup svim tehničkim aspektima; od odabira, upotrebe i obrade materijala, projektiranja nosive konstrukcije, istraživačkog pristupa tehnologija građenja, oblikovanju zgrade u kontekstu energetski efikasne i održive gradnje, projektiranja detalja te primjene instalacijskih sustava. Poseban se naglasak stavlja na sudjelovanju arhitekta u kontinuiranom procesu razrade projekta do završne faze izgradnje kao preduvjet za postizanje dosljedne materijalizacije neke prostorne ideje.

Edukacijski okvir Preddiplomskog studija bazira se na stjecanju elementarnih znanja i vještina. Nastavni pristup se u kontinuitetu mijenja, od nastave unutar zasebnih vježbovnih kolegija na prvoj godini, postupnog uključivanja i povezivanja s projektnim studijima na drugoj godini, do grupnog rada na jedinstvenom integralnom projektu na završnoj godini.
Na Katedri se jasno razlučuju termini nosivih i arhitektonskih konstrukcija ali kao dio iste teme u projektiranju, materijalizaciji i gradnji. Nakon usvajanja bazičnih znanja iz materijala, tehničke mehanike i nosivih sustava, postupno se započinje s primjenom konstrukcijskih sklopova jednostavnijih građevina, sve do samostalnog projektnog pristupa konstrukciji.
Kroz Preddiplomski studij arhitekture studenti se upoznaju s nužnošću integracije svih struka i disciplina koji uz arhitekte sudjeluju u procesu projektiranja i izgradnje, s radom u grupi kao nezaobilaznim oblikom rada u praksi, te u svom daljnjem radu primjenjuju stečena znanja na projektnim studijima Preddiplomskog i radionicama Diplomskog studija.
Na Diplomskom studiju nastava se provodi unutar nekoliko redovnih i izbornih kolegija koje se baziraju na istraživanjima različitih tema i područja, individualnim uvidima te potencijalima njihove primjene. Kod studenta se razvijanja samostalnost u istraživačkom radu, mogućnost daljnjeg stjecanja znanja i snalaženja u sveobuhvatnom području informacija i suvremenih, trajno promjenjivih tehnologija baziranih na održivim i alternativnim konceptima projektiranja i građenja.
Studenti koji na Diplomskoj radionici za mentore odabiru nastavnike s Katedre, posebnu pozornost stavljaju na integrativnu i sveobuhvatnu primjenu svih znanja i vještina stečenih na kolegijima Katedre s naglaskom na daljnjem istraživanju i projektnom pristupu temi. Kolegiji Katedre obuhvaćaju zahtjevan i širok spektar vještina i kompetencija koje budući arhitekt treba posjedovati za daljnje stručno usavršavanje i rad u arhitektonskoj praksi.