Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.)
Consolidator Grant Europskoga istraživačkog vijeća dodijeljen je projektu „Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.)”, voditeljice dr. sc. Tamare Bjažić Klarin. Projekt je za financiranje odabran među 103 od 733 prijedloga iz područja društvenih i humanističkih znanosti prijavljenih na natječaj, a provodit će se pri Institutu za povijest umjetnosti. Riječ je o sjajnoj prilici za razmjenu i diseminaciju znanja o stanovanju i stanogradnji od interesa za znanstvenu, akademsku i stručnu zajednicu. Više informacija o projektu dostupno je na poveznici.
Dr. sc. Tamara Bjažić Klarin u nekoliko je navrata uspješno surađivala s Kabinetom za stambene zgrade Af, kroz ustupanje bogatog arhivskog materijala na korištenje u nastavne svrhe, vođene ture te uredničko sudjelovanje u pripremi nastavnih materijala – povijesnih članaka i referentnih primjera – u zadanom tematskom okviru. Tijekom ak. god. 2019./20. bila je gostujući predavač na kolegiju Studio 1 – Arhitektura, uz autorsko sudjelovanje (uz prof. Ivanu Ergić) u oblikovanju koncepta, postava i kataloga izložbe 'Antivila' održanoj u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu od 11.02. do 01.03.2020. Izložba je prikazala izbor studentskih radova nastalih na kolegiju, a postavljena je kao dio cjeline – izložba u izložbi – 'Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929. – 1935.’.
Tijekom projekta akronima Housing.Yu istraživat će se proizvodnja prostora svakodnevnog života u Jugoslaviji (1945.–1991.), koji još uvijek čini oko 60 do 70% postojećega stambenog fonda Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije. U projektu će se primijeniti sveobuhvatan, interdisciplinaran i metodološki inovativan pristup djelovanju države, urbanista, arhitekata, izvođača radova i građana – korisnika. Projekt ima za cilj razumjeti kritične pojave masovnog stanovanja u socijalističkoj državi, uključujući njezinu produkciju, politike, razvoj vlasništva, sudjelovanje građana i povezanu razmjenu znanja između zapadne i istočne Europe.
Stambene politike bile su bitan dio razvoja socijalističke Jugoslavije, u okviru kojih su kroz proces samoupravljanja o stanovanju odlučivali i sami korisnici. Jugoslavija je provela tri političko-ekonomske i stambene reforme u cilju stvaranja zakonskih i provedbenih te materijalnih i stručnih okvira za masovno stanovanje, eksperimentirajući s različitim oblicima standarda, financiranja, organizacije proizvodnje i vlasništva. U tim preklapajućim procesima oslanjala se na međuratno naslijeđe Kraljevine Jugoslavije, kao i na tadašnje suvremene prakse, kako s Istoka tako i sa Zapada, posredovane dinamičnom razmjenom znanja. Unatoč ideološkim razlikama ovih triju sustava, zajedničko im je načelo društvene pravednosti i javne odgovornosti u pitanjima društvene sigurnosti građana. Te reforme dovele su do porasta standarda stanovanja, kvalitete i broja stambenih jedinica te standarda razvoja stambenih naselja.
U okviru projekta organizirat će se javne tribine sa suvremenicima, projekcije filmova, gostujuća predavanja stručnjaka u području stanovanja, radionice na temu digitalne humanistike, dvije međunarodne znanstvene konferencije i brojne druge aktivnosti. Najveći će domet nedvojbeno imati publikacije, knjige i digitalni repozitorij u otvorenom pristupu za diseminaciju znanja o stanogradnji od interesa za znanstvenu, obrazovnu i stručnu zajednicu, kako u zemljama u kojima se provodi tako i na europskoj razini. Riječ je o daljnjem razvoju sustava uspostavljenog u sklopu znanstvenih kompetitivnih projekata dr. sc. Ljiljane Kolešnik ARTNET i GLOBE Exchange provedenih na Institutu za povijest umjetnosti, koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Očekivani rezultati projekta jamče društveni učinak u vrijeme kada se Europa suočava s još jednom stambenom krizom i širim društvenim i ekološkim izazovima.
Uz voditeljicu projekta dr. sc. Tamaru Bjažić Klarin, članovi su interdisciplinarnog projektnog tima povjesničari umjetnosti, povjesničari i arhitekti – dr. sc. Ljiljana Kolešnik s Instituta za povijest umjetnosti, prof. dr. sc. Igor Duda iz Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, dr. sc. Lidija Butković Mićin s Odjela za povijest umjetnosti pri Sveučilištu u Zadru, dr. sc. Martina Malešič iz Muzeja za arhitekturo in oblikovanje u Ljubljani te dr. sc. Mejrema Zatrić-Šahović s Internacionalnog univerziteta u Sarajevu. U okviru projekta predviđeno je i zapošljavanje šestero mladih istraživača doktoranada i postdoktoranada, na temelju javnog natječaja. Članica je projektnog tima i povjesničarka umjetnosti Irena Šimić, koja će pri Institutu za povijest umjetnosti pružati podršku u primjeni koncepata otvorene znanosti.
Službena objava i rezultati Consolidator Grant ERC-a 2024. u okviru programa Horizon Europe dostupni su ovdje. Popis svih odobrenih projekata dostupan je na poveznici.
